TEHNIČKA ŠKOLA RUĐERA BOŠKOVIĆA ZAGREB
GETALDIĆEVA 4
Katarina Babić,3.F
Kriptografija u računalnoj komunikaciji
Seminarski rad iz predmeta Računalne mreže
Zagreb,ožujak 2024.
SADRŽAJ
UVOD ………………………………………………………………………….. 3
SAŽETAK ……………………………………………………………………. 4
POVIJEST KRIPTOGRAFIJE …………………………………….. 5
OSNOVE KRIPTOGRAFIJE ……………………………………….. 6
SIMETRIČNA I ASIMETRIČNA KRIPTOGRAFIJA ……………………………………………………………………………………… 7
PROCES KRIPTOGRAFIJE ……………………………………….. 8
0.1 PRIMJENA …………………………………………………. 9-10
Uvod
Kriptografija kriptiranje ili šifriranje razumljivog teksta , ili nekog drugog skupa podataka, u nerazumljiv i neprepoznatljiv tekst (kriptiranu poruku) kako bi ga jedino onaj koji posjeduje unaprijed utvrđen ključ za dekriptiranje, dešifriranje mogao prevesti u izvorni, razgovijetni tekst. Zadaća kriptografije je omogućavanje privatnosti i tajnosti poruka, pošiljatelja i primatelja čak i u komunikaciji nesigurnim komunikacijskim kanalom (računalna mreža, telefonska linija), koji je relativno lako pristupačnim trećim osobama.
Sažetak
Kriptografija igra ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti i privatnosti u računalnoj komunikaciji. Ovaj seminarski rad istražuje osnovne koncepte kriptografije i tehnike koje se koriste za zaštitu podataka tijekom prijenosa putem računalnih mreža. U seminarskom radu istražujemo znanost kriptografije, njezine osnove, simetrično i asimetrično šifriranje i o primjeni u sigurnosti podataka. Kriptografija je važan aspekt cijelog procesa zaštite informacija te nam njezina primjena pozitivno utječe na očuvanje sigurnosti digitalnih sustava.
Povijest kriptografije
Riječ “kriptografija” potječe od grčke riječi kriptos, što znači skriveno. Prefiks “crypt-” znači “skriven” , a sufiks “-graphy” znači “pisanje”.
Podrijetlo kriptografije obično se datira oko 2000. godine prije Krista, s egipatskom praksom hijeroglifa. Oni su se sastojali od složenih piktograma, čije je puno značenje bilo poznato samo nekolicini elitnih ljudi.
Prva poznata uporaba moderne vrste šifre bila je Julije Cezar (100. pr. Kr. do 44. pr. Kr.), koji nije vjerovao svojim glasnicima kada je komunicirao sa svojim generalima. Iz tog je razloga stvorio sustav u kojemu je svaki znak u njegovim porukama zamijenjen znakom tri mjesta ispred njega u latinskom alfabetu.
Osnove kriptografije
Kriptografija je metoda za zaštitu komunikacije od neovlaštenih strana.
Osnovna ideja iza kriptografije je korištenje ključa za šifriranje informacija tako da ih mogu čitati samo oni koji im imaju pristup. Svi ostali ljudi vidjet će nasumična slova,brojeve,znakove umjesto izvorne poruke. Za dešifriranje poruke, sve što je potrebno je točan ključ.
Kriptografija omogućuje postizanje sljedeća 3 cilja:
- Povjerljivost
Kriptografija štiti tajnost informacija. Čak i ako je medij za prijenos ili pohranjivanje ugrožen, šifrirane informacije bit će beskorisne neovlaštenoj osobi. - Integritet
Kriptografija osigurava da podaci nisu mijenjani metodom raspršivanja. - Autentičnost
Kriptografija osigurava da su informacije poslane od namjeravanog, a ne lažnog pošiljatelja. To se postiže pomoću digitalnog certifikata, digitalnog potpisa i infrastrukture javnih ključeva (PKI).
Kriptografija se dalje može podijeliti na:
1.Simetričnu (ili tajni ključ) kriptografija i
2.Asimetričnu (ili javni ključ) kriptografija
Simetrična i Asimetrična kriptografija
Simetrična kriptografija ima jednak ključ za kriptiranje i dekriptiranje. Takvi su sustavi klasični u praksi , a sigurnost se postiže osiguravanjem tajnosti ključa, pa se još nazivaju i kriptosustavi s tajnim ključem. S obzirom na to da se svi digitalizirani sadržaji pohranjuju i prenose kao nizovi bitova, i oni se mogu kriptirati na način jednak kriptiranju teksta. Razmjena ključeva je glavni nedostatak simetrične kriptografije, no on je riješen primjenom asimetrične kriptografije. Međutim, algoritmi šifriranja sa simetričnim ključem obično su bolji za skupnu enkripciju od asimetrične kriptografije
Asimetrična kriptografija koristi parove povezanih ključeva. Svaki par ključeva sastoji se od javnog ključa i odgovarajućeg privatnog ključa. Parovi ključeva generiraju se kriptografskim algoritmima koji se temelje na matematičkim problemima koji se nazivaju jednosmjernim funkcijama. Sigurnost kriptografije s javnim ključem ovisi o čuvanju tajnosti privatnog ključa; javni ključ se može otvoreno distribuirati bez ugrožavanja sigurnosti. U sustavu šifriranja s javnim ključem, bilo tko s javnim ključem može šifrirati poruku, dajući šifrirani tekst, ali samo oni koji znaju odgovarajući privatni ključ mogu dekriptirati šifrirani tekst kako bi dobili izvornu poruku.
Proces kriptografije
Na osnovnoj razini, kriptografija se sastoji od dva dijela : šifriranja (enkripcija) i dešifriranja (dekripcija). Za enkripciju otvorenog teksta i njegovo pretvaranje u šifrirani u procesu enkripcije koristi se šifra(tj. ključ). Dekriptiranje, koristi istu šifru za pretvaranje šifriranog teksta (ciphertext) u otvoreni tekst. Šifriranje i dešifriranje e-pošte i drugih tekstualnih poruka najčešća je uporaba kriptografije pri prijenosu elektroničkih podataka.
01.Primjena
U današnjem svijetu primjena kriptografije je rasprostranjena i koristi se u svakodnevnom životu za svrhe zaštite i osiguravanje sigurnosti korisnika raznih usluga poput: e-pošte, društvenih mreža, online bankarstva …
Mnoge društvene mreže, poput Facebooka, Twittera, Instagrama i LinkedIna koriste šifriranje podataka kako bi zaštitile privatnost korisnika. Na primjer, prilikom prijenosa poruka ili dijeljenja sadržaja, ove platforme koriste kriptografiju kako bi osigurale da samo autorizirani korisnici mogu pristupiti tim informacijama.
Osim društvenih mreža, kriptografija se koristi u različitim područjima u današnjem društvu:
Online bankarstvo: Banke i financijske institucije koriste kriptografiju kako bi osigurale sigurnost financijskih transakcija putem interneta. To uključuje enkripciju podataka prilikom prijenosa novca, autentifikaciju korisnika putem digitalnih certifikata te zaštitu korisničkih računa od neovlaštenog pristupa.
Elektronička pošta: Pružatelji usluga elektroničke pošte poput Gmaila, Outlooka i Yahoo Maila koriste kriptografiju kako bi zaštitili privatnost korisničke korespondencije. To uključuje enkripciju poruka u tranzitu kako bi se spriječilo prisluškivanje, kao i autentifikaciju korisnika kako bi se spriječila phishing prijevara.
Telefonska komunikacija: Aplikacije za razmjenu poruka i pozive poput WhatsApp-a, Signal-a i Viber-a koriste kriptografiju kako bi osigurale privatnost korisničke komunikacije putem interneta. Ovo uključuje enkripciju poruka i poziva kako bi se spriječilo prisluškivanje.
Zdravstveni sustavi: Zdravstvene ustanove i sustavi za upravljanje medicinskim podacima koriste kriptografiju kako bi zaštitili osjetljive zdravstvene informacije pacijenata. To uključuje šifriranje medicinskih zapisa, autentifikaciju korisnika i osiguravanje integriteta podataka.
Literatura
https://www.simplilearn.com/cryptography-techniques-article
https://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/kript/osnovni.html
https://medium.com/@tattwei46/basics-of-cryptography-18d01b952dde
https://www.fortinet.com/resources/cyberglossary/what-is-cryptography
https://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/kript/kriptografija.html
https://www.geeksforgeeks.org/cryptography-tutorial/
https://www.techtarget.com/searchsecurity/definition/cryptography
https://www.rain.com/learn/whats-cryptography-and-how-it-functions
https://docs.oracle.com/cd/E19047-01/sunscreen151/806-5397/i996724/index.html
https://www.geeksforgeeks.org/difference-between-encryption-and-decryption/